Svake godine širom sveta 25. novembra obeležava se Svetski dan borbe protiv nasilja nad ženama.

Ovaj datum nije slučajno izabran, već je tu u znak sećanja na dve političke aktivistkinje, sestre Mirabel, koje su 1960. godine ubijene u Dominikanskoj Republici jer nisu želele da ćute i borile su se za ženska prava.
Realno stanje i položaj žena u svetu oslikava i činjenica da je ovaj datum izabran za obeležavanje Dana borbe protiv nasilja nad ženama tek 1981. godine, više od 20 godina nakon ubistva sestara.
A od te godine prošlo je još skoro 20 godina, pa su tek 1999. godine Ujedinjene nacije usvojile ovaj datum kao Svetski dan borbe protiv nasilja nad ženama.
Mnogo toga se promenilo od šezdesetih godina prošlog veka, ali nasilje nad ženama i dalje postoji i zbog toga je bitno biti glasan kada je reč o ovoj temi i biti glas žena, koje se često plaše da same progovore.
Bezbednost je univerzalno ljudsko pravo i svaka žena zaslužuje da bude bezbedna.
Različite vrste nasilja
Kada se priča o ovoj temi, bitno je obratiti pažnju na vrste nasilja koje postoje i koje su rasprostranjene. Ako se pitate zašto je bitno razgovarati o vrstama nasilja, važno je istaći da fizičko nasilje nije jedino nasilje koje postoji, a u najvećem broju slučajeva ono se stavlja u prvi plan.
Iako je izuzetno značajno razgovarati o fizičkom nasilju, potrebno je podići svest i o drugim vrstama nasilja jer žene često nisu ni svesne da su zlostavljane, osim ako nije reč o fizičkom nasilju.
Fizičko nasilje podrazumeva svaki vid fizičkog zlostavljanja: od šamaranja, šutiranja, udaranja, čupanja za kosu, davljenja, pa do nanošenja povreda različitim oruđem ili oružjem.
Pod seksualnim nasiljem se smatra svaka vrsta silovanja i pokušaj silovanja. Često se ignoriše činjenica da se silovanje može desiti i u bračnoj zajednici, između muža i žene. Bračna zajednica ne podrazumeva da je žena u obavezi da ima seksualne odnose sa svojim mužem i ukoliko je on na to primora, taj čin se takođe smatra silovanjem. Drugi vidovi seksualnog nasilja su i seksualno uznemiravanje i seksualno iskorišćavanje.
Psihičko nasilje je vrlo čest oblik nasilja nad ženama i o njemu se, nažalost, ne govori toliko često. U ovu vrstu nasilja spadaju sve vrste pretnji, zastrašivanja, vređanja i omalovažavanja. Psihičko nasilje može imati strašne posledice i podjednako je opasno kao i druge vrste nasilja. Žrtve ovakvog nasilja često trpe dugoročne efekte poput depresije, anksioznosti, posttraumatskog stresnog poremećaja, niskog samopouzdanja i problema sa međuljudskim odnosima.
Ko vrši nasilje nad ženama?
U najvećem broju slučajeva osobe koje vrše nasilje nad ženama su njihovi sadašnji ili bivši partneri. Međutim, vršioci često mogu biti i drugi članovi porodice, kao što su roditelji, starija deca, braća ili sestre. Iako se uvek priča o muškarcima kao vršiocima nasilja nad ženama, neretko su nasilnici i druge žene. Tako je česta pojava da su majke ili svekrve osobe koje vrše nasilje nad svojim ćerkama ili snahama.
Naravno da nasilje može doći i izvan porodice, od kolega sa posla, šefova i nadređenih, do totalno nepoznatih osoba.

Nasilje nad ženama u Srbiji
Nasilje nad ženama u Srbiji i dalje je ozbiljan društveni problem. Istraživanja pokazuju da 85% žena smatra nasilje „uobičajenom pojavom“, a oko 30% veruje da je to privatna stvar porodice, što otežava prijavljivanje i reakciju institucija. Mediji neretko dodatno banalizuju problem senzacionalističkim naslovima.
Podaci za 2024.
- Registrovano je 27.211 slučajeva nasilja u porodici.
- 82,6% počinilaca su muškarci, a 71,6% žrtava žene.
- U porodično-partnerskom kontekstu ubijeno je najmanje 17 žena.
- MUP je evidentirao preko 29.000 žrtava i oko 25.900 počinilaca, uz 27.000 hitnih i 18.500 produženih mera zaštite.
Dugoročni podaci
Od 2011. do 2023. godine ubijeno je 406 žena i devojčica u Srbiji kao žrtve porodično-partnerskog nasilja.
Nemojte da ćutite – pomozite!
Nasilje nad ženama je tužna realnost u kojoj živimo. Ali razgovorom, širenjem informacija i podizanjem svesti o ovoj temi možemo nešto promeniti.
Zato sledeći put ako se nađete u situaciji da prisustvujete nasilju nad ženama, ne okrećite glavu.
Znajte da vam Zakon o borbi protiv nasilja u Srbiji, bilo da ste svedok ili žrtva nasilja, omogućava da nasilje prijavite potpuno anonimno.
Tekst pregledao i odobrio: Stručni tim portala KrugZdravlja.rs


