Dan zaljubljenih: I ljubav ima svoj dan u godini

Dan zaljubljenih, 14. februar, isijava ljubavlju i romantikom, a njegova čarolija širi se kroz tradicionalne i digitalne prostore, povezujući drevnu istoriju sa savremenim načinom slavljenja ljubavi.

Par u zagrljaju s poklonom i balonima u obliku srca.

U srcu ovog dana stoje Sveti Valentin i Sveti Trifun, čije priče o ljubavi i žrtvi odzvanjaju kroz vekove. Dok Sveti Valentin simbolizuje ljubavni par i njihovu predanost uprkos preprekama, Sveti Trifun predstavlja predanost zemlji i zajednici kroz vinogradarstvo i baštovanstvo.

Istorija Svetog Trifuna, mučenika iz trećeg veka sa isceliteljskim moćima, i Svetog Valentina, sveštenika koji je venčavao zaljubljene parove uprkos carskoj zabrani, povezuje prošlost sa sadašnjošću, dajući nam višedimenzionalni pogled na ljubav koja prevazilazi komercijalizaciju ovog dana.

Oba sveca podučavaju nas snazi ljubavi – jedan kroz brigu o prirodi i zajednici, a drugi kroz brigu o ljudskim srcima. Zajedno nam pomažu da bolje razumemo Dan zaljubljenih, pozivajući nas da proslavimo ljubav u svim njenim oblicima.

O Svetom Trifunu i Svetom Valentinu

Ako nemate voljenu osobu ili jednostavno niste zaljubljeni, još uvek možete da slavite 14. februar, kada je dan Svetog Trifuna, u narodu poznatiji kao praznik vina, vinogradara i baštovana.

Ko je bio Sveti Trifun?

Sveti Trifun je mučenik iz trećeg veka sa isceliteljskim moćima. Trifun i njegove molitve izlečile su mnoge ljude koji su bolovali od raznih bolesti. Takođe je izlečio ćerku rimskog cara Gordijana, koja je patila od ozbiljne mentalne bolesti, a pre toga nijedan lekar nije uspeo da im pomogne. Zbog toga je car Svetog Trifuna nagradio brojnim poklonima, koje je Sveti Trifun podelio siromašnima.

Ipak, tokom vladavine rimskog cara Decija (koji je rođen na teritoriji današnje Srbije), pretrpeo je stravična mučenja i na kraju umro. Verujući u čudesnu snagu molitve Svetog Trifuna, Srpska pravoslavna crkva uspostavila je poseban molitveni čin koji se izvodi na poljima, u baštama i vinogradima.

Običaj je da vinogradari 14. februara posete svoje vinograde, da orezuju vinovu lozu i prelivaju je vinom kako bi vinogradu vratili energiju. Veruje se da je Sveti Trifun upravo u vinogradima tajno venčavao zaljubljene parove koji zbog određenih razloga nisu mogli da se venčaju na „regularan” način (razlika u staležu, ugovoreni brakovi i sl.).

Tako je Sveti Trifun u narodu postao poznat kao zaštitnik vinogradara i proizvođača vina, a o dodatnim aktivnostima povezanim sa venčanjima nije se previše pričalo.

Dan zaljubljenih i Sveti Valentin

Za razliku od praznika Svetog Trifuna, obeležavanje Svetog Valentina povezano je sa tradicijom dvorske ljubavi i za zaljubljene parove tipično je da obeležavaju ovaj dan kao Dan zaljubljenih.

Proslava Svetog Valentina je postala globalizovana, čak se i veliki broj mladih ljudi iz Srbije putem anketa izjašnjava da 14. februara slavi Svetog Valentina. Naravno, dobar trgovački marketing je „odgovoran” za ove promene.

Sveti Valentin je bio sveštenik, živeo je u trećem veku i stradao je kada je car Klaudije II u starom Rimu zabranio brakove za mladiće, buduće vojnike. Uprkos zabrani, Valentin je ipak nastavio tajno da venčava parove, sve dok nije otkriven, a zatim pogubljen 14. februara 269. godine.

Prema legendi, Valentin je pre svoje smrti poslao pismo slepoj ćerki tamničara, potpisano rečima „od vašeg Valentina”. Pismo je bilo znak zahvalnosti za njenu dobrotu i ispostavilo se da je imalo isceliteljsku moć, jer je devojka povratila vid nakon što je primila pismo.

Otad se veruje da muškarci svojim devojkama i ženama treba da šalju ljubavne poruke (bar na taj dan) i da je Sveti Valentin zaštitnik zaljubljenih.

Katanaci sa srcima za Dan zaljubljenih na ogradi.

Dan zaljubljenih – komercijalizacija praznika ili Dan ljubavi?

Čovek je biće koje je stvoreno da voli. Nije pogrešno slaviti ljubav ako se to čini na pravi način. Bilo da je čovek vernik ili ne, ljubav je univerzalna i vredna bar jednog dana u godini.

Neki smatraju da je obeležavanje Dana zaljubljenih nepotrebno i da je to vid komercijalnog iskorišćavanja. Ovo je racionalno razmišljanje jer možemo primetiti da se svuda u svetu gubi duh ljubavi i zamenjuje se darovanjem skupih poklona, a to ne bi trebalo da je ideja ovog dana.

Ipak, postoje i drugi načini da se iskaže ljubav. Recimo, u Vrnjačkoj Banji na Mostu ljubavi parovi metalnim katancima simbolično „zaključavaju” svoju ljubav, a svake godine se organizuje i takmičenje u najdužem poljupcu. Ovi parovi veličaju svaki trenutak proveden sa svojim partnerom, potvrđujući važnost zajedničkog odnosa i na Dan zaljubljenih.

Dan zaljubljenih iz ugla onih koji vole

Nigde nije zapisano da se ljubav vrednuje skupim poklonima ili bračnim putovanjima. Mnogi parovi će potvrditi da im to nije potrebno i da bi 14. februar najradije proveli u miru, sa čašom vina u ruci i sa partnerom u zagrljaju.

To zajedništvo je za ljubav i dugotrajnost zajedničkog života značajnije od komercijalnih poklona koje nameće potrošačko društvo.

A kada se završi Dan zaljubljenih…

Nakon Dana zaljubljenih dolazi nam 15. februar, možda nepoznat praznik, ali 15. februara obeležava se Dan samaca.

Dan svesti o samcima slavi samostalnost, podstičući prepoznavanje prednosti samostalnog života, kao što su nezavisnost u donošenju odluka, održavanje zdravih navika i samopouzdanje. Samci su, bez obzira na starost ili razlog samačkog statusa, često aktivni članovi zajednice, negovatelji i volonteri. Praznik postoji od 1999. godine i naglašava raznolikost samačkog života daleko od stereotipa.

U Srbiji se 15. februara slavi Sretenje i donosi narodna verovanja povezana sa ljubavnim izgledima, dodajući kulturnu dimenziju praznovanju samosti. Recimo, jedno od verovanja jeste da mlade devojke tog dana treba da paze koga će prvog ujutru sresti, jer će im budući mladoženja biti baš takav po izgledu i karakteru.

Zaključak

U duhu praznovanja ljubavi Dan zaljubljenih i Dan svesti o samcima služe nam kao podsetnik da ljubav dolazi u mnogo oblika, obogaćujući naše živote na različite načine. Bilo da odaberemo da slavimo 14. ili 15. februar ili čak oba dana, važno je prepoznati da je izbor na nama samima i da svako ima pravo da pronađe sreću na način koji mu najviše odgovara.

Na kraju, svi smo mi jedno u mozaiku ljudskih emocija, povezani smo univerzalnom težnjom za ljubavlju, pripadnošću i srećom.

NEWSLETTER