AI i potrošnja pijaće vode: pravi problem ili preterivanje?

Objavljeno: 25. aprila 2026.

Dok stojite pod tušem i razmišljate da li trošite previše vode, verovatno vam ne pada na pamet da je najveći „potrošač” na planeti zapravo vaš ručak.

Mlaz tuša i ruka ispod vode kao prikaz svakodnevne potrošnje vode u domaćinstvu

U poslednje vreme sve češće čitamo dramatične naslove o tome kako veštačka inteligencija (AI) troši ogromne količine vode. Takvi naslovi zvuče zabrinjavajuće, pa se sasvim logično nameće pitanje da li treba da osećate grižu savesti svaki put kada postavite pitanje Chat GPT-ju. Međutim, priča o potrošnji pijaće vode daleko je složenija nego što deluje na prvi pogled.

Koliko vode zaista trošimo u svakodnevnom životu i ko najviše iscrpljuje postojeće resurse?

Kako AI uopšte troši vodu?

Da bismo razumeli problem, prvo moramo razjasniti kako softver uopšte može trošiti vodu. Naime, voda ne ide direktno u vaš telefon ili računar, već u ogromne centre za obradu podataka širom sveta, poznatije kao data centri.

U tim centrima hiljade servera rade bez prestanka, obrađujući podatke velikom brzinom. Prilikom tog procesa se zagrevaju, a ta toplota se mora kontrolisati. Upravo tu voda ima ključnu ulogu jer se koristi za hlađenje sistema kako bi sve funkcionisalo stabilno i bez prekida.

AI, dakle, ne troši vodu direktno, već kroz infrastrukturu koja omogućava njegov rad. Procene variraju, ali desetine AI upita mogu ukupno zahtevati količinu vode približnu jednoj čaši. Na nivou pojedinca to deluje zanemarljivo, ali kada se pomnoži sa milijardama upita dnevno, jasno je kako kap postaje reka.

Serverski ormani u data centru koji ilustruju infrastrukturu iza rada veštačke inteligencije

Koliko se vode troši u domaćinstvu?

Kada pogledamo svakodnevne navike, brojke deluju ozbiljnije. Jedan minut tuširanja troši oko 10 litara vode, dok jedno pranje veša u modernoj mašini zahteva između 50 i 75 litara. Na nivou domaćinstva to znači stotine litara dnevno.

Ipak, i pored toga, najveći deo potrošnje vode ne dešava se u kupatilu ili kuhinji.

Ko zaista troši najviše vode: poljoprivreda, industrija, domaćinstva ili AI?

Kada se pogleda ukupna raspodela, razlike su ogromne.

Oblast Udeo u potrošnji vode Primer
Poljoprivreda oko 70% uzgoj hrane, navodnjavanje, stočarstvo
Industrija (uključujući AI) oko 20% fabrike, energija, data centri
Domaćinstva oko 10% tuširanje, veš mašina, kuvanje

Najveći potrošač vode nije tehnologija – već proizvodnja hrane.

Globalna raspodela potrošnje vode potpuno menja perspektivu. Prema podacima koje navodi FAO – Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija, čak oko 70% ukupne potrošnje vode odlazi na poljoprivredu, dok industrija koristi oko 20%, a domaćinstva svega 10%.

Širi kontekst ove teme svake godine dolazi u fokus i povodom Svetskog dana voda, kada se posebno govori o pritisku na resurse i odgovornijem upravljanju vodom.

Najviše vode ne troši vaš tuš, već ono što imate na tanjiru. Proizvodnja hrane, posebno mesa i industrijski uzgoj, zahteva ogromne količine vode, koje često i ne primećujemo.

Sistem za navodnjavanje useva na polju kao primer velike potrošnje vode u poljoprivredi

Zašto je AI ipak pod lupom javnosti?

Ukoliko AI nije najveći potrošač, zašto je toliko u fokusu? Razlog za to nije samo količina vode koja se troši već brzina rasta i lokacija potrošnje.

Data centri se često grade u područjima gde su energija i zemljište jeftini, ali je voda ograničen resurs. U takvim sredinama i relativno mala dodatna potrošnja može imati veliki uticaj na lokalnu zajednicu.

Sličan princip postoji i u zdravlju: nije presudna samo količina opterećenja već i način na koji deluje, što je objašnjeno u tekstu o posledicama multitaskinga.

Pored toga, sistemi za hlađenje često zahtevaju kvalitetnu vodu, što dodatno komplikuje situaciju. Zato AI nije najveći potrošač danas, ali jeste faktor čiji uticaj brzo raste.

Priča o vodi nije crno-bela. Jedan AI upit je kap, jedno tuširanje kofa, a poljoprivreda reka. Svi ovi nivoi postoje istovremeno i utiču jedni na druge.

Šta ove brojke znače za vas?

Ne morate da prestanete da koristite tehnologiju, niti da stojite pod tušem sa osećajem krivice.

Mnogo je korisnije da razumete kada voda zaista postaje zdravstveno važna tema, na primer kroz dehidraciju i svakodnevne navike koje je podstiču.

Mnogo veći uticaj imaju sistemi kroz koje se voda koristi na globalnom nivou.

Lične navike jesu važne, ali se prava promena dešava u načinu na koji proizvodimo hranu, energiju i industrijske proizvode. Fokus se pomera sa pojedinca na sistem.

Često postavljana pitanja

Da li AI zaista troši mnogo vode?

AI troši vodu posredno, kroz hlađenje tehnologije u data centrima. Na nivou pojedinca potrošnja je mala, ali globalno može biti značajna zbog velikog broja upita.

Koliko vode troši jedan AI upit?

Procene pokazuju da više AI upita može zahtevati količinu vode približnu jednoj čaši, u zavisnosti od sistema i infrastrukture.

Ko je najveći potrošač vode na planeti?

Na poljoprivredu odlazi oko 70% ukupne vode, što je daleko više od industrije i domaćinstava.

Da li treba da brinemo zbog korišćenja AI?

Nema potrebe za ličnom grižom savesti, ali je važno da se razvijaju efikasniji sistemi koji koriste i recikliraju vodu.

Zaključak

Jedan tuš, jedna AI poruka i jedan ručak ne troše vodu na isti način, ali tek kada ih sagledamo zajedno, dobijamo potpunu sliku. AI jeste nova i važna tema, ali najveći deo potrošnje i dalje je tamo gde ga najmanje primećujemo – u proizvodnji hrane i globalnim sistemima.