Kako se boriti i izboriti sa „sezonskim virusima“

Često se pitamo da li je borba sa „sezonskim virusima“ nalik borbi protiv vetrenjača.

Prvo, i virusi su pobrkali  godišnja doba i vrebaju tokom cele godine, a drugo, tako brzo se menjaju da je danas nova i uspešna terapija – sutra već zastarela i neuspešna. Ipak, nešto se pouzdano zna: osnovno u ovoj borbi je preventivna zaštita.

Čovek nekada nema vremena da oslušne svoje telo i posveti mu neophodnu pažnju. To koriste sićušni agresori, mikroorganizmi veličine nekoliko desetina do nekoliko stotina milimikrona, koji se razmnožavaju samo unutar živih ćelija organizma, napadaju ga i uzrokuju bolesti.

Osnovni korak u borbi: podizanje imuniteta

Savete kao što su: pazite na ishranu, smanjite stres, provodite više vremena na svežem vazduhu, bavite se sportom i slično, svi dobro znamo.

Izgleda neobično da je ishrana na prvom mestu, ali danas, kada se brzo i živi i hrani, evidentan je manjak korisnih vitamina i minerala u ishrani. Jednolična, brzo spremljena hrana „priprema“ naše telo, na žalost, da bude odlična podloga za viruse.

A da biste sve to izbegli – opredelite se za raznovrsnu ishranu i tri moćna borca protiv virusa.

Vitamin C, cink i selen imaju naročito značajne uloge u formiranju i održavanju dobrog zdravlja i imunog sistema. Pa hajde da ih malo bolje upoznamo:

Vitamin C

Snažan antioksidans i zaštitnik organizma od patogena, učestvuje u aktiviranju imunog odgovora na svaki napad. Najveći prirodni izvori su citrusi, kojih manje-više ima gotovo cele godine, zatim jagode, višnje, crna ribizla, koji su sezonsko voće (ali ih možemo sačuvati za zimu u obliku kompota), zatim kivi, ananas i još neka vrste voća koje ne pripadaju našem klimatskom području, kao što su mango i papaja.

Što se povrća tiče treba govoriti o kupusu, krompiru i povrću zelenih listova.

Namerno nismo pomenuli papriku, jer ona zaista zaslužuje mnogo više od pukog nabrajanja. To potvrđuje i činjenica da je „zaradila“ Nobelovu nagradu dr Albertu Szent-Gyergyi. Ok, reći ćete „nje nema cele godine“, što je samo delimično istinito, jer u svakom dobro snabdevenom marketu može uvek da se nađe na policama. O ceni ovde ne govorimo.

Ali, postoji i jednostavniji i jeftiniji način da sačuvamo papriku i tokom zime, a to je zimnica: ajvar, pekmez od paprike, paprika u turšiji, „peglana“, fileti, pinđur, pa i klasično zamrzavanje paprike.

Da li se termičkom obradom uništava ili povećava procenat vitamina C u paprici je posebna priča, u koju sada ne ulazimo. Ipak, samo ćemo vas malo zaintrigirati: nedavno je dokazano da se termičkom obradom dužom od deset minuta povećava količina vitamina C koji se može asimilovati!

Interesantno je spomenuti da je u mesu i mleku veoma mala količina ovog vitamina.

Cink

Pored gore pomenutog vitamina C, u pravilnoj regulaciji i održavanju imunog sistema i imunog odgovora, neizostavan je cink. Najbogatiji ovim mineralom su mesa, jaja, orašasti plodovi, sir i mlečni proizvodi, cela zrna žitarica… Povrće i voće, generalno sadrže male količine cinka (krompir, mahunarke).

Crna čokolada je priča za sebe jer 100 grama iste ima čak trećinu dnevne potrebe organizma za cinkom (ali i 600 kalorija – zato oprez!)

Selen

Treće pomenuti, selen, je, takođe, mineral. Budući da štiti imuni sistem od slobodnih radikala, on time povećava njegovu efikasnost i izdržljivost. Dnevna potreba za selenom je 70 do 100 mikrograma, i zadovoljava se mešovitom i uravnoteženom ishranom. Najviše ga ima u pivskom kvascu, pa slede meso (govedina, svinjetina, piletina), plodovi mora, morska riba (tunjevina), mahunarke, jezgrasto voće, žumance….

Ljubitelje čokolade (već spomenute kod cinka :)) će veoma obradovati činjenica da i čokolada i sve poslastice koje sadrže pravu čokoladu (onu sa visokim procentom – preko 85% – kakao praha) imaju u sebi selena.

Suplementi

Neki ljudi su skloni da prednost daju suplementima, jer je jednostavnije progutati tabletu 1.000mg vitamina C nego pojesti 750 grama paprike.

Kod suplemenata je vrlo važno da sastojci budu vrhunskog kvaliteta i zato je važno ne zaletati se! Farmaceutske kompanije veoma često nisu dovoljno transparentne, tako da nemamo pravi uvid u sastojke koje unosimo u svoj organizam. Najbolje je posavetovati se sa stručnim licem.

Drugi radije koriste tinkture i kapi kao što je propolis i propolis sa bokvicom.

Zaključak

Bilo kako bilo našem imunitetu je, da bi ojačao naročito u kriznim situacijama, potrebna podrška i pomoć. Već, polako, zaboravljamo dojučerašnju bitku sa virusom korone, iako smo svesni činjenice da se nije u potpunosti povukla, da je još tu.

Da bi naše telo ojačalo svoje odbrambene sposobnosti i izborilo se sa virusima svih tipova i svih sezona, neophodno je da unesemo izvesne pozitivne promene u svoj stil ishrane kao i svoj način života.

OZNAKE: imunitetvirusi

NEWSLETTER

Moj Wiener portal