Merenje krvnog pritiska: navika koja čuva zdravlje

Hipertenzija ili visok krvni pritisak ne boli i često se ne javljaju nikakvi simptomi ovog zdravstvenog problema, ali s vremenom može ozbiljno ugroziti zdravlje. Ovo stanje godinama neprimetno oštećuje srce, krvne sudove, mozak i bubrege, a prve posledice često mogu biti moždani ili srčani udar. Zato je redovno merenje pritiska jednostavan ali ključan korak u očuvanju zdravlja.

Muškarac u pidžami sedi na dvosedu i meri krvni pritisak

Šta se zapravo meri kada merimo pritisak?

Krvni pritisak je predstavlja silu kojom krv pritiska zidove arterija dok srce pumpa. Rezultati koji se zapisuju predstavljaju sledeće dve vrednosti:

  • sistolni (gornji) pritisak – pritisak kada srce kontrahuje i izbacuje krv;
  • dijastolni (donji) pritisak – pritisak kada se srce odmara između otkucaja.

Idealne vrednosti krvnog pritiska su oko 120/80 mmHg. Svako odstupanje, posebno ako je konstantno, razlog je za dodatnu pažnju.

Zašto je hipertenzija opasna?

Dugotrajno povišen krvni pritisak oštećuje krvne sudove i stvara sledeće probleme:

  • zadebljanje arterija (ateroskleroza),
  • opterećenje srca (što može izazvati srčanu slabost),
  • oštećenja mozga i bubrega,
  • povećani rizik od moždanog i srčanog udara.

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, hipertenzija je uzrok svake desete prerane smrti u svetu. U Srbiji oko 45% odraslih ima povišen krvni pritisak, a gotovo polovina to i ne zna.

Kada i kako meriti pritisak?

Nakon što smo vas upoznali s tim koliko hipertenzija može biti opasna, važno je znati kako se pravilno meri pritisak i kada to treba raditi.

Redovno merenje krvnog pritiska jedini je način da se hipertenzija otkrije na vreme. Pritisak treba meriti u mirnom stanju, sedeći, s rukom u visini srca. Pre merenja treba izbegavati kafu, pušenje i fizičku aktivnost najmanje 30 minuta. Idealno je meriti pritisak ujutru i uveče više dana zaredom kako bi se dobila realna slika.

Kome se posebno preporučuje redovno merenje pritiska?

Žena kontroliše krvni pritisak na ličnom aparatu za merenje

Krvni pritisak treba kontrolisati redovno, naročito ukoliko se nalazite u nekoj od rizičnih grupa. U nastavku ističemo ko obavezno mora voditi računa o krvnom pritisku, a ako se nalazite u nekoj od ovih grupa, nikako nemojte zaboraviti na redovnu kontrolu krvnog pritiska:

  • osobe starije od 40 godina (barem jednom godišnje),
  • osobe sa dijabetesom, gojaznošću ili bolestima srca,
  • osobe koje imaju genetsku predispoziciju za hipertenziju.

Kada je vreme za brigu?

Vrednosti iznad 140/90 mmHg smatraju se povišenim. Ukoliko ove brojke dobijate više dana zaredom, neophodno je obratiti se lekaru. Posebno treba obratiti pažnju ako se jave sledeći simptomi:

  • glavobolja, vrtoglavica, zujanje u ušima,
  • krvarenje iz nosa bez razloga,
  • osećaj preskakanja srca, znojenje ili nesvestica.

Izdvojeni simptomi su signal da organizam više ne uspeva da se izbori s visokim krvnim pritiskom i da mu je potrebna pomoć.

Kako prirodno pomoći sebi?

Nasmejana žena u jednoj ruci drži kesu sa zdravom hranom a u drugoj prostirku za vežbanje

Regulisanje krvnog pritiska ne mora odmah podrazumevati uvođenje lekova. Prvi i najvažniji korak jeste promena životnog stila.

Smanjite unos soli

  • Višak soli zadržava vodu u organizmu, što povećava volumen krvi i pritisak na zidove krvnih sudova.

Povećajte unos povrća i voća

  • Ove namirnice bogate su kalijumom, koji pomaže u regulaciji krvnog pritiska, i sadrže antioksidanse, koji štite krvne sudove.

Uvedite redovnu fizičku aktivnost

  • Fizička aktivnost poboljšava elastičnost arterija i smanjuje sistolni pritisak.

Smanjite stres

  • Stres izaziva lučenje hormona poput adrenalina i kortizola, koji podižu krvni pritisak. Tehnike opuštanja, šetnje u prirodi i kvalitetan san mogu pomoći da se opustite.

Smanjite alkohol i cigarete

  • Alkohol i nikotin utiču na stabilnost krvnog pritiska i dodatno opterećuju srce i krvne sudove.

Lekarka kontroliše krvni pritisak pacijentkinji

Zaključak

Iako se visok krvni pritisak ne može jednostavno prepoznati, naročito na početku, može izazvati ozbiljne posledice ukoliko to stanje traje duže vreme. Redovno merenje krvnog pritiska je jednostavna, svima dostupna i izuzetno korisna navika. Ako ustanovite povišene vrednosti, što pre se obratite lekaru i promenite životne navike. Prevencija je u ovom slučaju daleko efikasnija od lečenja, pa zato ne čekajte ni trenutak, već pomozite svom srcu što pre.

NEWSLETTER

Moj Wiener portal