Većina ljudi govori da pušenje ubija. Medicinska struka i nepušači obećavaju mnogo zdravstvenih dobrobiti ako ga ostavite. Optimistično tvrdi da će vas odluka da ostavite pušenje, u najmanju ruku sačuvati od različitih boleština poput emfizema, kardiovaskularnih bolesti, bronhitisa pa i raka pluća.
Ali niko od nepušača ne govori o prednostima pušenja. Bitno je da se okupe jednog dana u godini – u Srbiji je to 31. januar – i pričaju o crnim statističkim brojkama koje su, iz godine u godinu, sve crnje i crnje, a već sutradan se vrate svojim „mirnodopskim“ aktivnostima, zaboravljajući šta je juče bilo važno. Formalnost obeležavanja dana bez duvanskog dima uspela – idemo dalje.
Pušenje i nerazumevanje okoline
U ovom tekstu nećemo se baviti brojkama, niti spomenuti da u svetu na svakih pet minuta neko umre od posledica pušenja (podatak WHO). Ne, ovde ćemo pričati o skrivenim prednostima pušenja na koje vam nepušači nikada neće ukazati. Jer nepušači „sude“ pušačima na osnovu davno stečenih predrasuda da su pušači zavisnici i da ubijaju sebe, a nanose štetu i onima oko sebe.
Nepušači (većina njih) su naučeni u školi da je pušenje loše i normalno je da ne mogu da vide drugačije – pravo stanje stvari. Oni se nisu nikada mučili da propuše, ne znaju muke pušača početnika, ne znaju kakav je osećaj pečenja u grlu i koliko je suza u očima kod uvlačenja dima prvih cigareta, ne znaju kako štipa gorčina u ustima, a jak kašalj para pluća. Ne, ništa od toga ne znaju, ali su spremni da protiv toga pričaju.
Praktično, kompletno društvo je žigosalo pušače da su loši ljudi zbog uživanja u suptilnoj umetnosti uvlačenja dima iz biljke koja gori. A progon je došao do tačke u kojoj čak više ni pušači ne znaju prednosti pušenja – na njih su zaboravili jer niko o njima ni ne govori.
A prednosti pušenja su mnogobrojne, pa da navedemo samo neke:
Pušenje vam pomaže da se družite
Nepušači teško mogu da zamisle socijalne prednosti pušenja, ali zato svaki pušač zna da pušenje ima neverovatno veliki uticaj na socijalizaciju i na bogatiji društveni život.
Pušenje olakšava druženje. Samo odete u prostor za pušenje gde god da se nađete i počnete da razgovarate sa „saučesnicima“. Dok se opuštate uz dim koji se vijori, ulazite u društvenu dimenziju koja stvara najjače veze: veze koje se stvaraju kada sa nekim ne radite ništa, a osećate zajedništvo.
Ako razgovarate u nekoj bučnoj kafani ili u klubu, sa neinteresantnom osobom, možete je bez ustezanja zamoliti da izađe i da vam kupi cigarete. A šta bi bilo da ne pušite? Mogli biste dotičnu osobu da zamolite da izađe i da vam donese malo svežeg vazduha? Ne biste osetili nikakvu korist i kad bi vam neko zaista i doneo svež vazduh, jer kafana/klub/bar je ionako prepun duvanskog dima – pa bi se svež vazduh „utopio“ u opštu zadimljenu atmosferu. On je čist višak i može da pričeka napolju, ispred vrata dok se ekipa ne nadiše dima.
Znate li zašto i kako se postaje tzv. „društveni pušač“? Kada jednom otkrijete strast pušenja, shvatite koje su društvene dobrobiti, ali se zaglavite u kognitivnoj disonanci između društva koje govori da je pušenje loše i štetno ne znajući da može biti i dobro.
Bivši pušači kažu da im nakon prestanka pušenja najviše nedostaje – druženje. Živimo u vremenu kada se sve brzo dešava i kreće, uvek mora nešto da se radi; nedopustivo je stajati napolju, ne pušiti i razgovarati. Dakle, sve što radimo mora da bude deo nečeg važnog i većeg. Neka to „nešto veće“ bude pušačko druženje.
Pušenje je cool i fancy
Ljudi koji poriču da je pušenje cool, obično svet vide kao crno ili belo mesto. Zbog predrasuda i ograničenja ne vide da je svet obojen različitim, sivim tonovima, da postoji perspektiva za sve i da se stvari prikazuju kao dobre ili loše, u zavisnosti od mesta gde stoje i odakle gledaju. „Pušenje je loše, tako da ne može biti cool“, ponavljaju kao papagaji i ne znajući koliko greše.
Recimo, pogledajte fotografiju na početku ovog članka – devojke koja puši? Super je, zar ne? Samo je pogledajte; ruka joj je opuštena dok drži cigaretu među prstima; dim duvana ostavlja lagani trag; njen diskretni osmeh prati pogled u prazno. Sve je u redu.
Pušenje vas čini i avanturistom i nemoralnom osobom koja ne brine o tome šta drugi misle. Pušenje vas čini buntovnim detetom: snažnim i nezavisnim – onim koje ide svojim putem. Pušenje vas čini herojem koji se bori protiv vlastitih želja; čini vas onim koji će postići veličinu ako nikako drugačije onda zbog svoje zavisnosti.
Verujemo i u potragu za istinom i suočavanjem jer, realno, vi znate da će vas pušenje ubiti, ali to je prilično kul, zar ne?
Pušenje štedi novac
Kažu da odustajanje od pušenja štedi novac što, naravno, nije tačno! Prestanak pušenja je mnoge naterao da troše više novca. Evo kako – nikotin je sredstvo za suzbijanje apetita, tako da je vrlo verovatno da ćete jesti manje ako pušite. Pušači obično imaju jedan obrok dnevno manje. Jedan obrok – zamenite sa 5-7 cigareta – i eto uštede na vidiku!
Recimo, da su bivši pušači, odmah posle obroka palili cigaretu. Međutim, kako su prestali sa pušenjem, desert je zamenio cigaretu nakon obroka. A desert je skuplji od cigarete: i to poprilično.
Dakle, ako želite da uštedite novac, pušenje će vam pomoći da jedete manje, što znači da ćete potrošiti manje novca na hranu.
Pušenje je uvek tu za vas
Ljubavnici dolaze i odlaze; prijatelji dolaze i odlaze. Ali cigareta je uvek tu za vas.
Dok pušite, vi ulazite u opušteno polu-meditativno stanje. Pušači izgledaju tako mirno kad imaju cigaretu u ruci, jer oni to i jesu: nikotin ih smiruje. Cigarete vas nikada neće napustiti – one su u vašim rukama.
Cigarete su tu za vas i kada su vremena teška. Kada ne položite ispit, možete da zapalite jednu; kada se svađate sa partnerom, možete da pušite; kad vas otpuste sa posla iz snova – zapalite cigaretu. Jednom rečju, cigareta vam je sigurna i bezuslovna uteha u svakoj situaciji.
Ne okrećite leđa cigaretama
Skloni smo da stvari koje radimo, smatramo dobrim za nas same. Svoj ego hranimo razlozima zbog kojih smo bolji od drugih. Za sebe uvek nađemo opravdanje i tamo gde ga realno nema. Tako je i sa pušenjem.
I tako, teško je prihvatiti da koristi od pušenja postoje, ali one su zaista tu. Šteta što ona druga strana novčića kada se osvetli nije tako sjajna, a i nije tako lako vidljiva. Naravno, mislimo na posledice.
Mit o opasnosti od pušenja
I, kao što smo rekli, nismo govorili o opasnosti od pušenja. Sigurno ih već dobro znate i zašto da ih ponavljamo.
Ionako se kampanje sa strašnim slikama na kutijama cigareta i grafikonima rasta oboljenja direktno vezanih za pušenje, pojavljuju jednom godišnje tek da pokažu da se „grudva duvanskog dima“ povećava i da je nezaustavljiva. Nikakve brojke neće tako lako pobediti pravu, iskrenu ljubav između pušača i duvana – ljubav koja je mnoge uvela u svet odraslih, učinivši to umesto onih koji su zakazali da prepoznaju nesigurnost, bunt, nesreću i usamljenost i da na vreme urade ono što je potrebno.
Ipak…
Izgovori i neznanje nemaju snagu da promene ono što je prošlo, ali je ima znanje, volja i spremnost pojedinca, porodice i društva. Kada se razgrne dimna zavesa hajke na pušenje i podigne gusta dimna zavesa neznanja i lične neodgovornosti za probleme pušenja, nije teško doneti ispravnu odluku.
Stevan Brankov
Napomena
Tekst koji ste pročitali je napisan iz revolta. Razlog? Prilično jasan: za veliki problem, kao što je pušenje, postoji samo jedan dan u godini kada ga se setimo. A i tada liči na pokušaj umirivanja savesti. Potrebno je mnogo više dana i energije posvetiti borbi protiv aktivnosti koja preti da nas kao vrstu degradira.
Ovakav tekst je napisan i zbog višedecenijskog identičnog izveštavanja o porastu pušenja među mladima, trudnicama, odraslom stanovništvom, o bolestima, prevencijama i svemu onome što čini statistiku jednog pogubnog trenda koji nikako da uđe u silaznu fazu.
Ako dosadašnji načini prezentovanja situacije nisu pokazali rezultate, vreme je da se kao društvo resetujemo i potražimo nove načine rešavanja problema. Da li smo spremni da iskoračimo iz faze aktivne pasivnosti koja vlada već decenijama i počnemo da stvaramo neki novi, efikasan način rešavanja gorućeg (!) problema? Ili ćemo se i dalje zadovoljavati bledunjavim izveštajima i pretnjama tipa „no-no – to ne valja“. Na raskrsnici smo. A treba dalje…