Zašto se leti češće javljaju vrtoglavice

Objavljeno: 17. jun 2026.

Vrtoglavica leti nije retka, posebno kada su dani vrući, vazduh težak, a telo gubi više tečnosti nego inače. Nekada se javi kao kratka nesigurnost pri ustajanju, nekada kao osećaj da se prostor „zaljulja”, a nekada kao slabost zbog koje čovek mora da sedne.

Žena sedi u hladu sa flašicom vode tokom vrućeg letnjeg dana

Tokom leta organizam se istovremeno bori sa vrućinom, znojenjem i promenama krvnog pritiska. Ako se tome dodaju nedovoljno vode, preskočen obrok ili naglo ustajanje, vrtoglavica se može javiti i kod ljudi koji inače nemaju veće tegobe.

Vrućina može da spusti pritisak

Kada je napolju toplo, telo pokušava da se rashladi. Krvni sudovi u koži se šire kako bi se višak toplote lakše oslobodio. Zbog toga kod nekih ljudi krvni pritisak može biti niži nego inače.

Ako osoba već ima niži pritisak, uzima terapiju za pritisak, slabije jede ili je duže boravila napolju, osećaj nestabilnosti može se javiti lakše. Često se primeti pri ustajanju iz kreveta, stolice, automobila ili posle dužeg stajanja u mestu. Zato je korisno znati kako se krvni pritisak može menjati tokom letnjih vrućina, naročito kod ljudi koji već imaju propisanu terapiju.

Voda i so nisu sporedne stvari

Leti se više znojimo, a znojem se ne gubi samo voda, već i elektroliti, među kojima je i so. Ako se tečnost ne nadoknađuje ravnomerno tokom dana, krvni pritisak može dodatno pasti, a telo se teže prilagođava promeni položaja.

Zato se vrtoglavica može javiti i posle naizgled običnog dana: malo vode, mnogo sunca, preskočen obrok, boravak u zagušljivom prostoru ili duže stajanje u redu. Nije uvek potrebno da čovek radi težak fizički posao da bi osetio posledice vrućine.

To ne znači da treba nekontrolisano unositi so, posebno kod ljudi sa povišenim pritiskom, srčanim ili bubrežnim tegobama. Ali znači da leti nije dobro čekati veče da bi se nadoknadilo sve što je telo izgubilo tokom dana. Voda, laganiji obroci i ravnomeran unos tečnosti često su najjednostavnija pomoć, a kod jačeg znojenja važno je razumeti i ulogu elektrolita u hidrataciji.

Naglo ustajanje često pokrene vrtoglavicu

Jedan od čestih letnjih scenarija je naglo ustajanje posle dužeg sedenja ili ležanja. Osoba ustane, napravi nekoliko koraka i oseti da joj se manta, da joj se zamračilo pred očima ili da mora da se pridrži.

Žena polako ustaje sa stolice i pridržava se zbog vrtoglavice

Naglo ustajanje posle dužeg sedenja ili ležanja može pojačati vrtoglavicu, posebno tokom leta kada vrućina, manjak tečnosti i niži krvni pritisak već opterećuju organizam.

Pri ustajanju krv treba brzo da se preraspodeli, a organizam ne uspe uvek odmah da održi stabilan pritisak. Vrućina, manjak tečnosti i umor taj trenutak mogu dodatno da pogoršaju. Slične tegobe češće se javljaju i kada postoji dehidratacija, jer tada organizam teže održava ravnotežu tokom napora i promene položaja.

Zato pomaže da se ustaje polako: prvo sesti na ivicu kreveta ili stolice, pomeriti stopala, udahnuti nekoliko puta, pa tek onda krenuti. Posebno oprezni treba da budu stariji ljudi, osobe koje uzimaju lekove za pritisak i oni koji su već imali epizode nesvestice.

Kada vrtoglavicu ne treba ignorisati

Povremena kratka vrtoglavica posle naglog ustajanja ne mora odmah značiti ozbiljan problem. Ipak, ako se ponavlja, ako je praćena bolom u grudima, otežanim disanjem, poremećajem govora, slabošću jedne strane tela, gubitkom svesti, jakom glavoboljom ili nepravilnim radom srca, potrebno je javiti se lekaru.

Lekara treba kontaktirati i ako se vrtoglavica javila nakon uvođenja nove terapije, uz veće promene krvnog pritiska ili kod osoba koje već imaju srčane, neurološke ili metaboličke bolesti. Kod jače malaksalosti, izražene žeđi, mučnine, grčeva, obilnog znojenja ili povišene telesne temperature treba misliti i na tegobe povezane sa vrućinom, jer toplotna iscrpljenost može uključiti vrtoglavicu, slabost, žeđ i gubitak vode i soli.

Leti vrtoglavica često ima jednostavne okidače: vrućinu, manjak tečnosti, preskočen obrok, niži pritisak ili naglo ustajanje. Ipak, ako se ponavlja ili dolazi sa drugim simptomima, ne treba je objašnjavati samo vremenom. Tada je bolje proveriti šta se zaista dešava.